Umjetnička grupa Gorgona djelovala je u Zagrebu od 1959. do 1966. Okupljala je umjetnike Marijana Jevšovara, Julija Knifera, Ðuru Sedera, Josipa Vaništu, Ivana Kožarića, Miljenka Horvata teoretičare Dimitrija Bašićevića Mangelosa, Radoslava Putara i Matka Meštrovića. Gorgona nije imala ni program ni manifest i nije bila slikarska grupa u uobičajenom smislu. Zasnovana je na ideji o duhovnom srodstvu u mnogo širem smislu nego što podrazumijevaju okviri određenog stilskog programa, u njoj su umjetnici tražili duhovnu i intelektualnu slobodu. Svaki od umjetnika u Gorgoni zadržao je i razvijao potpunu stvaralačku autonomiju. Zalagala se za nekonvencionalne oblike umjetničkog djelovanja. Oblici djelovanja Gorgone mogu se svesti pod tri skupine: izložbe u Studiju G (1961.-1963., Salon Schira u Zagrebu), izdavanje publikacije Gorgona (1961.-1966., antičasopis, svaki broj funkcionirao je kao zasebno, umjetničko djelo), koncepti, projekti i različiti oblici umjetničkog komuniciranja. Oko nje bili su koncentrirani najznačajniji oblikovni i slikarski doprinosi toga doba. Prethodila je kasnijim oblicima Nove umjetničke prakse.