Victor Vasarely (1906., Pečuh - 1997, Pariz) bio je francuski umjetnik mađarskog podrijetla, proglašen začetnikom op-arta.

Njegovo pravo ime je Vásárhelyi Győző. Vasarely je započeo studij medicine na Sveučilištu Eötvös Loránd 1925. godine. Godine 1927. napustio je medicinu i započeo s tradicionalnim akademskim slikarstvom na privatnoj akademiji Podolini-Volkmann. Upisao se u privatnu umjetničku školu Sándora Bortnyika naziva Műhely 1928./1929., budimpeštansko središte Bauhausa.

Vasarely je napustio Mađarsku i nastanio se u Parizu 1930. godine gdje je radio kao grafičar. Vasarely je stvarao slike i skulpture koristeći optičke iluzije i stvarao je geometrijsku apstraktnu umjetnost. Vasarelyjevo djelo Zebra, 1937., neki smatraju jednim od najranijih primjera op-arta. Pedesetih godina prošlog stoljeća Vasarely se preselio u kinetičku umjetnost, a 1955. napisao je Manifeste jaune za značajnu izložbu kinetičke umjetnosti, Le mouvement u galeriji Denise René u Parizu. Definitivno je postao središnja figura op-arta nakon izložbe The Responsive Eye 1970. u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku.

Njegova povezanost sa zagrebačkom umjetničkom scenom dolazi od Josipa Vanište i grupe Gorgona, za koju je Vasarely doprinio četvrtom broju antičasopisa Gorgona. Vasarelyjevo izdanje anti-časopisa sadrži dva njegova sitotiska i tekst o apstraktnoj umjetnosti, tiskan u 250 primjeraka na francuskom i hrvatskom jeziku. Godine 1965. stvorio je izdanje publikacije a Ivana Picelja. Vasarely je bio sudionik izložbe Tendencije 5 (konstruktivna vizuealna istraživanja, računalna vizuelna istraživanja, konceptualna umjetnost) 1973., petog izdanja izložbi pokreta Nove tendencije, koje je 1961. pokrenuo Almir Mavignier i zagrebački teoretičari i članovi grupe Gorgona Matko Meštrović i Radoslav Putar.