Povijest broda Galeb fascinantna je priča o dvadesetom stoljeću, o njegovoj vjeri u snagu i ljepotu stroja i industrije, o heroizmu posada bez obzira na zastave pod kojima plove i bore se, o ideologijama koje se izmjenjuju u jednom te istome fizičkom okviru, o ratnom brodu koji se premeće u Brod mira, o viziji alternativnoga svjetskog poretka, o neprekidnom slijedu novih početaka, o glamuru socijalizma, o vođi. Specifični rakursi ove priče rasvijetljeni su tekstovima Alberta Guglie o inženjerijsko-navigacijskoj povijesti broda, Tvrtka Jakovine o krstarenju Galeba morima svjetske politike, Feđe Vukića o evoluciji njegovoga simboličkog značenja te analizi Ješe Denegrija o razlozima i dosezima pragmatičnih političkih stavova o području umjetničkog djelovanja na primjeru jednoga konkretnog slučaja.
Izložba Područje zastoja bavi se dekonstrukcijom nedodirljivog, mitskog broda Galeb čije palube i salone uz Maršala Tita i vrh socijalističke državne i vojne vlasti nastanjuju duhovi svjetskih državnika počevši od Winstona Churchila, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike, etiopskog cara Hailea Selassiea I, marokanskog kralja Hassana II, kraljice Elizabethe II, Gamala Abdela Nassera, Jawaharlal Nehrua, Ahmeda Sukarna, generala Abuda, Kwame Nkrumaha, Albert Tabnena, Habiba Bourguibae, Sirimavo Bandaranaike, U Nua, Ne Wina, Modibo Keitae, Seku Turea, arhiepiskopa Makariosa, Muammar Muhammad al-Gaddafija, Nikite Sergejeviča Hruščova, Leonida Brežnjeva, Kurta Josefa Waldheima, Nicolaea Ceaușescua, Indire Priyadarshini Gandhi i mnogih drugih, ali isto tako znanstvenika i umjetnika te međunarodnih filmskih zvijezda Richarda Bartona, Elizabeth Taylor, Sofie Loren i Kirka Douglasa. Istovremeno, izložba Područje zastoja nudi model za novu društvenu konstrukciju broda Galeb u XXI. stoljeću i, ujedno, novu paradigmu kako povijesne pozornice koje smo naslijedili i kojima smo već lucidno odredili status kulturnog dobra možemo iskoristiti kao prostor i platformu otvorenog, demokratskog dijaloga i neostrašćenog sagledavanja naše povijesti u XX. stoljeću.
Materijal izložbe preuzet je iz Kolekcije Marinko Sudac, brzo rastućeg te danas regionalno i šire najvećeg fundusa povijesnih avangardnih, neoavangardnih i postavangardnih pokreta i umjetnosti. Kolekcija danas sadrži oko dvadeset tisuća jedinica, umjetničkih dijela, dokumenata i publikacija. Njezin djelokrug u vremenu pokriva raspon od 1909. do 1989. godine, a prostorno od Baltika do Crnog mora, s posebnim naglaskom na prostor Jugoslavije, te uz najudaljeniji iskorak Kolekcije koji seže u Japan. Izložba će dodatno uključivati i dokumentaciju o intrigantnoj povijesti broda Galeb.
Brod Galeb i Kolekcija Marinko Sudac konvergiraju na specifičan način koji objedinjuje potpuno oprečne principe sličnosti i suprotstavljanja. Možda najsnažniji, a svakako najdramatičniji segment Kolekcije je aktivistička umjetnost čija je selekcija taktički određena za predstavljanje na brodu Galeb. Povijesno, ova je umjetnička produkcija nastala u otporu prema svemu što brod Galeb simbolizira, a što je utemeljeno na totalitarnim sustavima suprotnih i povijesno suprotstavljenih predznaka u kojima je brod izgrađen i u kojima je proveo svoj radni vijek. U ovakvome semiotičkom srazu brod Galeb prerasta puki fizički okvir izložbe i postaje njezin aktivni čimbenik. Njegov kontekst služi kao pojačivač kontrasta koji izloženom povijesnome materijalu pri prezentaciji i recepciji vraća izravnost i energiju, a njegovu dramu, u nastojanju organizatora da je objasne, čini stvarnom i uvjerljivom. Dodatnu vrijednost u ostvarenju ovog cilja predstavljaju posebno za ovu priliku snimljeni razgovori s umjetnicima koje je stvaralački aktivizam doveo u sukob s državnim i upravnim strukturama. Ova komplementarnost povijesnih slojeva materijala izložbe s prostorom izlaganja, u današnjici je zamijenjena njihovom sličnosti po potisnutosti i marginalizaciji, odnosno paralelnosti njihovoga ponovnog otkrivanja. Iako je, naime, svima jasno povijesno značenje i avangardi i broda Galeb, do nedavno su se njima mahom bavili gorljivi entuzijasti i pojedini stručnjaci. Izložba Područje zastoja manifestacija je snažnog porasta zanimanja za oba fenomena koji se napokon iz sfere privatne inicijative prelio u sferu zanimanja javnih institucija i uprave. Razlog ove promjene stava jednim dijelom počiva i u činjenici da za kulturne i političke fenomene naše recentne prošlosti već izvjesno vrijeme postoji pojačano međunarodno zanimanje čiji je refleks potaknuo uključivanje postojećih privatnih inicijativa za integraciju ovoga kulturnog naslijeđa u nacionalne i lokalne strategije kulturnog života, razvoja i ekonomije. Po ovakvom promišljanju zasnovana je i suradnja Grada Rijeke i Kolekcije Marinko Sudac, kanalizirana prijedlogom Instituta za istraživanje avangarde u projekt izložbe Područje zastoja. Naslov ne samo da ima ambiciju pokazati oformljenu svijest o postojanju zastoja u objektivnom sagledavanju i vrednovanju kulturološkog naslijeđa XX. stoljeća, nego ujedno želi označiti i njegov kraj. U ovom smislu, ambicije Instituta, glede broda Galeb, idu dalje. Mi ga vidimo kao idealnu lokaciju plovećeg Muzeja avangardne umjetnosti, koji će ne samo ponavljajući, već i šireći rute Broda Mira, širiti i informacije o kulturološkim specifičnostima i značenju stvaralaštva koje je duboko promišljalo, obilježilo i povezalo naš civilizacijski prostor s njegovim internacionalnim pandanom te se upravo takvom praksom svrstalo u sam vrh umjetnosti svog vremena.
Institut za istraživanje avangarde u ime Kolekcije Marinko Sudac zahvaljuje se Gradu Rijeci, gradonačelniku Vojku Obersnelu, Odjelu gradske uprave za kulturu Grada Rijeke na čelu s Ivanom Šararom, Nikolinom Radić Štivić, Zrinkom Dabelić i Plamenom Šarlija te svim suradnicima i sponzorima na mogućnosti da zajednički ostvarimo ovaj nesvakidašnji projekt. Vjerujemo da je on tek početak duge, uspješne i opće korisne suradnje.
Branko Franceschi
predsjednik
Institut za istraživanje avangarde
Poštovani posjetiteljice i posjetitelji broda Galeb i izložbe Područje zastoja,
Grad Rijeka i brod Galeb imaju dugačku zajedničku povijest. Brod Galeb, nekoć Kiebitz pod njemačkom zastavom, potopljen je 25. studenog 1944. u savezničkome zračnom bombardiranju riječke luke i na njezinom je dnu počivao do 1948. godine. Nakon redovitih posjeta Rijeci tijekom 27 godina dugog službovanja prigodom državničkih putovanja Maršala Tita, brod Galeb u riječko brodogradilište Viktor Lenac uplovljava krajem devedesetih godina u namjeri tadašnjeg vlasnika da ga preuredi u luksuznu jahtu za iznajmljivanje. Nepovoljne financijske okolnosti uvjetovale su da radovi na preuređenju nikad ne otpočnu, a zbog sve lošijeg stanja broda te imajući u vidu njegovu povijesnu i kulturološku vrijednost, Ministarstvo kulture RH je 10. listopada 2006. godine proglasilo brod Galeb kulturnim dobrom. Utvrđeno je da je brod Galeb ozbiljno ugrožen, da postoji neposredna opasnost od propadanja pojedinih dijelova unutrašnjosti broda, kao i opasnost da brod potone. Stoga je Ministarstvo RH u lipnju 2007. godine uputilo upozorenje vlasniku, tvrtki Placid Sea S.A. iz Liberije, o potrebi poduzimanja hitnih mjera zaštite kulturnog dobra da bi se spriječilo njegovo daljnje propadanje, na što se vlasnik oglušio. Vodeći se odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Ministarstvo kulture utvrdilo je da vlasnik o brodu Galeb ne skrbi s dužnom pažnjom te stoga prijeti opasnost da se kulturno dobro i uništi. Budući da se brod Galeb nalazio na području Grada Rijeke, Poglavarstvo je po obvezi imenovanja privremenog skrbnika u prosincu 2007. godine na tu funkciju imenovalo Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke i obvezalo se za račun i na trošak vlasnika poduzeti mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra. Da bi se brod Galeb spasio od daljnjeg propadanja u 2008. godini, zahvaljujući sredstvima spomeničke rente i prema uvjetima Ministarstva kulture Konzervatorskog odjela u Rijeci, u potpunosti su izvršeni hitni zaštitni radovi. Nakon što je Grad Rijeka 2009. postao i vlasnikom kulturnog dobra Galeb, u suradnji s Konzervatorskim odjelom i u skladu s mišljenjem Hrvatskog registra brodova, radovi se nastavljaju u siječnju 2010. godine do stupnja nužne sanacije svih mogućih propuštanja oplate i paluba broda.
Slavni dani broda Galeb – kad su u njegovim salonima državnici Tito, Nehru i Nasser koncipirali Pokret nesvrstanih i kada su na njemu tijekom njegovih posjeta dvadeset devet luka na tri kontinenta boravili vodeći svjetski državnici, znanstvenici i umjetnici – nisu prošli. Oni su kapital na kojem se zasniva njegova budućnost. Brod Galeb vidimo kao muzejski i memorijalni centar koji će nastati temeljitom obnovom u skladu s izvornim uređenjem te suvremenim potrebama, muzeološkim i pomorskim standardima. Bez obzira hoće li biti usidren u riječkoj luci i s muzeološkom prezentacijom svoje bogate povijesti i maritimnih svojstava biti otvoren javnosti s mogućnošću održavanja konferencija, ili će u suradnji sa strateškim partnerom biti obnovljen do plovnog stanja – osim tri mjeseca koja godišnje treba provesti u luci s muzeološkim postavom otvorenim javnosti, krstariti kao turistički brod i ploveći muzej – aktivan život broda Galeb je pred nama. Na tragu ovakve strategije, projekt izložbe Područje zastoja omogućuje specifičan pogled na kontekstualne i prostorne pogodnosti broda Galeb za reprezentativno predstavljanje vizualne umjetnosti, a kustoska koncepcija izložbe odvažno se suočava sa složenim i mnogostrukim značenjima kojima se brod Galeb urezao u svijest građana Hrvatske, cijele regije i u svjetsku povijest. Brod Galeb je na još jednom od svojih mnogih novih početaka.
Vojko Obersnel
gradonačelnik
